• Opšte informacije o Slobodnoj zoni Luka Bar
  
• Istorijat nastanka Slobodne zone u Luci Bar

Opšte informacije o Slobodnoj zoni Luka Bar

Osnivaci "Slobodne zone Luka Bar" su Vlada Republike Crne Gore, Skupština opštine Bar i AD "Luka Bar". Teritorija Slobodne zone Luka Bar obuhvata cjelokupni prostor Luke Bar sa mogucnošcu teritorijalnog proširenja u dubinu barskog polja.
Poslovne aktivnosti u okviru Slobodne zone regulisane su kvalitetnim zakonskim dokumentima koji stvaraju pretpostavke za potpuno slobodno kretanje kapitala, robe i radne snage i nude znacajne povoljnosti i oslobadanja od placanja carine, poreza i drugih dažbina. Ovi propisi su usaglašeni sa pravnom regulativom Evropske Unije što predstavlja znacajan kvalitet i omogucava lakše razumijevanje uslova poslovanja, kao i njihovu uporedivost radi prepoznavanja komparativnih prednosti. Stranim ulagacima je obezbijedena potpuna ravnopravnost po pitanju vlasnickih prava, u organizovanju privrednih aktivnosti u zoni, potpuno slobodan transfer dobiti i uloga, kao i apsolutna sigurnost ulaganja.
U Slobodnoj zoni svim korisnicima su na raspolaganju infrastruktura, pretovarni kapaciteti Luke Bar, kao i resursi iz oblasti informacionih tehnologija koji omogucavaju elektronsko poslovanje i korišcenje svih telekomunikacionih servisa.

Istorijat nastanka Slobodne zone u Luci Bar

Projekat Slobodne zone u Baru datira još od pocetka 20. vijeka, iz vremena Knjaževine Crne Gore. Naime, daleke 1909. godine Ministar finansija Knjaževe Vlade donio je "Pravilnik za eksploataciju slobodne Barske luke i njoj pridodate slobodne zone" , na osnovu ugovora koji je Vlada sklopila sa Barskim društvom, kao operatorom Luke i Zone. Gotovo vijek poslije toga, Republika Crna Gora donosi Zakon o slobodnim zonama. Vizija Knjaza Nikole na putu je da napokon bude ostvarena.
Poslovi na osnivanju savremene Slobodne zone Luka Bar otpoceli su sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, na bazi studija izvodljivosti koju su izradili eksperti UN za pitanja slobodnih zona, Institut za ekonomiku industrije iz Beograda, kao i ekspertiza više stranih konsultanata. Pored Luke Bar, koja je obezbijedila lokaciju, Zonu je osnovalo 18 uglednih firmi iz Crne Gore i Srbije: "Montex" iz Nikšica, "Prekookeanska plovidba", "Primorka" i "Obrada duvana" iz Bara, "Industriaimport", "Zetatrans", "Drvoimpex", ZOIL "Lovcen" i Agrokombinat "13. juli" iz Podgorice, "Crnagoracoop" iz Danilovgrada, "Veletrgovina" iz Kolašina, "Košuta" iz Cetinja, "Montenegroturist" iz Budve i pet beogradskih preduzeca: "Energoprojekt", "Metalservis", "Minel", "Trudbenik" i "Rad". Tadašnja Savezna vlada donijela je 1987. rješenje o davanju saglasnosti za osnivanje slobodne carinske zone u Baru, a iste godine formirano je posebno preduzece za upravljanje Zonom i pružanje usluga njenim korisnicima, prvo takvo u zemljama bivše Jugoslavije. Na njegovom celu nalazio se Stanislav Cano Koprivica, jedan od najuspješnijih crnogorskih privrednika svog vremena.
Radi stvaranja povoljnijih uslova za konacnu realizaciju projekta putem objedinjavanja kapaciteta, ponude i upravljanja Slobodnom zonom, Vlada Crne Gore je marta 2000. godine, u skladu sa novim Elaboratom o ekonomskoj opravdanosti osnivanja Slobodne zone Luka Bar, dala AD ''Luci Bar'' saglasnost za osnivanje Slobodne zone na cijelom svom podrucju, kao i podrucju bivšeg preduzeca "Slobodna carinska zona", koje je potom pripojeno Luci, u skladu sa posebnim programom privatizacije.